Pčele su tačno onoliko jake koliko je jaka paša oko njih. Med dolazi od nektara, a razvoj društva od polena — i jedno i drugo zavise od biljaka u dometu leta tvojih pčela (otprilike 3 km u krug). Pčelar koji poznaje pašu na svom terenu zna kada da širi društvo, kada da stavi medište i kada da prihrani. Evo kako izgleda pčelarska godina iz ugla biljaka.
Nektar i polen — dve različite stvari
Nektar je sladak sok cveta koji pčele prerađuju u med — on je energija društva i sirovina za tvoj prinos. Polen je proteinska hrana, neophodna za odgajanje legla; bez dovoljno polena matica usporava nošenje. Neke biljke daju obilje nektara, druge uglavnom polen, a najvrednije daju i jedno i drugo. Kroz sezonu ti treba mešavina, ne samo jedna velika paša.
Rano proleće — paša koja pokreće razvoj
Prve biljke nisu velika medna paša, ali su presudne jer pokreću prolećni razvoj legla:
- Leska i jova — daju prvi polen vrlo rano
- Vrba (iva) — odličan rani izvor i nektara i polena
- Maslačak — snažan zalet za razvoj društva
- Voćke (šljiva, trešnja, jabuka, kajsija) — obilan polen i nektar u cvetanju voćnjaka
Glavne medne paše
Ovo su paše od kojih se vrca med i radi za njih se planira cela sezona:
- Bagrem (akacija) — najcenjenija paša kod nas; daje svetao, blag med, ali kratko cveta (često samo 7–10 dana) i osetljiv je na vreme
- Lipa — jaka i mirisna paša u rano leto, daje karakterističan med
- Uljana repica — rana i obilna paša, ali med brzo kristališe pa se vrca na vreme
- Suncokret — velika letnja paša u ravnici, med brzo kristališe
- Livada i šumsko cveće — raznovrsna, daje cenjeni livadski med
Kasna paša i medljika
U kasno leto i jesen paša slabi, ali ima vrednih izvora. Facelija i heljda se ponekad seju baš za pčele i produžavaju pašu. Medljika (medun) nije cvetna paša — pčele je skupljaju sa lišća kada na njemu ima slatkih izlučevina; daje tamniji med, ali takav med nije pogodan za zimnicu jer opterećuje creva pčela. Kasna paša je važna jer puni zalihe pred zimu i drži leglo.
Posej nešto za pčele
Ako imaš zemlje, možeš sam da popraviš pašu. Facelija, heljda, detelina, žalfija, lavanda, suncokret i razno samoniklo medonosno cveće hrane pčele, a malo njih i u bašti pravi razliku za polinatore uopšte. Izbegavaj košenje korova u cvatu po danu dok pčele lete i nikada ne tretiraj cvetajuće biljke insekticidima.
Voda je deo paše
Pčelama je voda potrebna jednako kao nektar — za hlađenje košnice i razblaživanje hrane. Ako u blizini nema prirodnog izvora, postavi pojilo sa plutajućim daščicama ili kamenčićima da se pčele ne dave. Bolje da tvoje pčele piju kod tebe nego na komšijskom bazenu.
Prati svoju pašu iz godine u godinu
Datumi cvetanja se ponavljaju, ali svake godine pomere zavisno od vremena. Ako beležiš kada je šta procvetalo i kako je društvo reagovalo, kroz par sezona dobiješ sopstveni „kalendar paše“ za svoj teren — neprocenjivo za planiranje. U aplikaciji bee-keeper uz svaku košnicu i pčelinjak beležiš zapažanja i datume, pa ti se slika paše sama složi kroz godine.